BT vačyma biełarusa
Pasinieńnie ekranu
Pieršaje, što kinułasia ŭ vočy na “abnoŭlenym“ BT, — pasinieńnie. Kali raniej bazavaja mižprahramnaja karcinka była zialona-biełaja z čyrvonym, dyk ciapier błakitna-biełaja z čyrvonym.
Rasčaravaŭ “Viečarovy ekspres“. Prahrama pavodle zadumy musiła raspaviadać pra šoŭ-biznes dy naviny papularnaj muzyki, ale vyjšła nie pryviazanaja ni da času, ni da prastory. I ŭsio — śviadoma nie pa-biełarusku. Navat canoj marazmu — pad klipami pišuć “Ricki Martin. Living la vida loca”, ale “Kryvi. Za tumanom”. Voś dziakuj! A to b my nie zrazumieli...
“Budni” źmianili adnaho dy-džeja na druhoha, a ŭsio zastałosia pa-raniejšamu. Naciahnuty “padzieł staŭleńniaŭ” da prablemy, jakoha časam i nie zaŭvažyš, tupyja dyskusii na tupyja temy. Adzinaja pieradača mahła b stać pa-sapraŭdnamu vostraj — pad 7 listapada pra dziaržaŭnyja śviaty — i taja... Pensijaner-veteran pramoviŭ, što śviaty musiać abjadnoŭvać narod, a 7 listapada jakraz raźjadnoŭvaje, dy tak jaho słovy j paviśli ŭ pustečy ahulnaha “chaj sabie buduć lubyja”. A ŭsio ad niesvabody myśleńnia.
Nia ŭrazili ani “Sustrečy ŭ Trajeckim”, ani “25 kadar”. “Planeta Art” “uraziła” svaim prafannym uzroŭniem. “Voś Vy tolki što adyhrali ŭ cudoŭnym spektakli, a zaraz užo siadzicie tut z nami razmaŭlajecie — i jak heta Vam udajecca?” Kudy da hetaha standartnym “tvorčym planam na budučyniu”! I navat hetaja prahrama viadziecca pa-rasiejsku. Zdavałasia b, pra kulturu, dla kulturnych ludziej...
Ale jość na BT i “čyrvona-zialonyja” prahramy. Mienavita ŭ hetyja kolery pierarabili “Dobraj ranicy, Biełaruś!” I važnuju rubryku ŭviali — źjaŭlajecca adna ź viadučych byłoj DRB dy raspaviadaje, što možna siońnia pračytać u “Sovietskoj Biełoruśsii” — pryčym voś heta pa-biełarusku. Baluča hladzieć na raniej papularnuju viadučuju — u roli palitdyktara joj vidavočna kiepska, ucisnuła hałavu ŭ plečy j nie varušycca. A astatniaja prahrama stała bolš dynamičnaj — ale stała “Dobrym utrom”.
U traŭni, jak kazaŭ Jahor Chrustaloŭ u interviju “Źviaździe”, stajała zadača “abnavić viaščańnie, ale razam z tym nie mianiać ničoha radykalna”. U listapadzie kiraŭnictva patrabavała ŭžo “bolš radykalnych źmienaŭ”, ale chiba što razburyli struktury: skaracili kolkaść prahramaŭ dy adpravili 2/3 betešnikaŭ u małaapłočvany adpačynak. A ŭsia sensavaja radykalnaść źviałasia da amal poŭnaje likvidacyi biełaruskamoŭnaha eteru. Jašče troški — i adzinymi biełaruskamoŭnymi prahramami na BT buduć francuskija ad CFI. Rasieja pierajmaje prahramy na Zachadzie dy pierajnačvaje ich pad siabie, a Biełaruś pavinna tolki blakła kapijavać rasiejskaje TV. Rabić kopiju kopii. Ad našych viadučych patrabujuć (vyraz “Sovbielii”) “dynamiki, žyvaści, jaskravaści — nu, karaciej, kab byli trochi padobnyja da rasiejskich telezorak”. Viadoma ž — pup ziamli ŭ Rasiei.
Sa słovaŭ jašče adnaho z novych kiraŭnikoŭ BT, Jahora Rybakova, biada BT u tym, što kožny redaktar mieŭ ułasnuju prahramu, i ŭ eter vychodziła zašmat pieradačaŭ, pra mnohija ź jakich hledačy j nia viedali. Tamu ciapier i skaračajuć eter radykalna. A “nastolnaja kniha kiraŭnictva siońnia — rejtynh teleprahramaŭ”. I tut nas čakaje jašče adzin anekdot. Čytaju na internet-staroncy BT vyniki apytańnia pra papularnaść telekanału, jakoje pravodziła “Sovietskaja Biełoruśsija”. Vyniki krasamoŭnyja, pryčym źviarnicie ŭvahu — adkazvali nia tolki tyja, chto hladzić BT, ale j chto čytaje “SB”. Tym nia mienš, “SB” nadrukavała, a BT nie pasaromiełasia pierapisać nastupnaje: siarod 10 najmienš papularnych pieradačaŭ na kaniec kastryčnika — “Makajonka, 9” (prahrama BT pra siabie) dy idealahičnaja trojka “Palityčnyja dyjalohi”, “Z peŭnych krynic” i “Tajnyja spružyny palityki”. I što, vy dumajecie, robić kiraŭnictva BT, jakoje “ŭva ŭsim kirujecca rejtynham”? Azaronkaŭskija “spružyny” stali rypieć na ekranie dvojčy na tydzień.
A što ž vy chacieli? “Nia treba zabyvacca, što BT — nie kamercyjny, a dziaržaŭny kanał... U Biełaruskaha telebačańnia hałoŭnaja zadača — absłuhoŭvać dziaržaŭnyja intaresy, ažyćciaŭlać peŭnaje infarmacyjnaje ŭździejańnie na nasielnictva”, — ščyra raspaviadaje “Źviaździe” Chrustaloŭ. Voś i iduć biaskoncyja “demakraty ŭ zakonie” dy “spružyny palityki”. Voś i znakamitaja Nina Čajka na radyjo chryścić mikrafony pierad eteram. Čajka, darečy, hałoŭny redaktar litaraturna-dramatyčnaj redakcyi radyjo, jak i Azaronak na telebačańni... I čujem-bačym zamiest sučasnych TV dy radyjo adno rasiejska-savieckuju movu dziaržavy.
I jak jany jašče filmy narmalnyja pakazvajuć?..
Arciom Łukjanovič
Pieradzieł ułasnaści
21 śniežnia 8-mu telekanału paviedamili, što z 29 śniežnia jaho vyklučajuć. A z 1 studzienia na jahonym miescy budzie vychodzić… STV, toje samaje “Staličnaje telebačańnie”, jakoje da hetaha svajoj prahramaj navinaŭ “24 hadziny” było častkaj eteru “8-ki”.
Niešta padobnaje ŭžo było, kali začyniali “Radyjo 101,2”. Sprava nia ŭ niejkich tam pieradatčykach, za jakija nibyta «8 kanał» nie płaciŭ, a ŭ kudy vyšejšych intaresach, jakija ŭ chałujskim liście “8 kanału” da A.Łukašenki ścipła nazvanyja “pryvatnymi intaresami asobnych ludziej, jakija nie supadajuć ź intaresami dziaržavy, Miensku i telehledačoŭ”. Novy ŭłaśnik usiaho kanału, ZAT “STV” jašče zusim niadaŭna było dziaržpradpryjemstvam “Miensk-naviny”.
Adnosiny miž STV i “8 kanałam” byli daloka nie siabroŭskimi, chacia j nie vychodzili za miežy drobnaj hryźni. STV patrabavała zdymać lahatyp-vosiemku ŭ časie svajho eteru, “8 kanał” staviŭ paŭtory STV pozna ŭnačy.
“8 kanał” začyniajuć roznymi sposabami ŭžo 4-ty ci 5-ty raz za 6 hadoŭ. Pieradzieł ułasnaści viadziecca rukami dziaržavy.
Dzianis Nosaŭ
Kamientary