Śviet11

Amierykanski śled paplečnika Pucina — miljardera Cimčanki

Amerykanskija ŭłady pravodziać raśśledavańnie z nahody mahčymaha admyvańnia hrošaj praź finansavuju systemu ZŠA rasiejskim miljarderam Hienadziem Cimčankam, adnoj z najbolš nabližanych asoby da prezydenta Rasiei Ŭładzimieru Pucina.

Pra heta paviedamiła amerykanskaja hazeta Wall Street Journal.

Finansavyja intaresy Hienadzia Cimčanki ŭ ZŠA padajucca niaznačnymi ŭ paraŭnańni ź jaho biznesam u Rasiei, Eŭropie i inšych krainach śvietu. U Złučanyja Štaty jon trapiŭ z dapamohaj Gunvor Group, kampanii sa štab-kvateraj u Ženevie, jakuju Cimčanka zasnavaŭ u sakaviku. Amal adrazu jon pazbaviŭsia hetaj firmy — za dzień da taho, jak ZŠA ŭviali suprać jaho sankcyi.

Čatyry rečy, jakija varta viedać pra biźnies-śled Cimčanki ŭ ZŠA.

Castor Americas

U 2009 hodzie kampanija Gunvor Group nabyła firmu pa handli naftaj Castor Americas, jakoj paśla kiravali ź Ńju-Jorka i Chjustana. Castor Americas ŭ 2011 hodzie nazvała siabie «najbujniejšym niezaležnym handlarom syroj nafty na zachodnim uźbiarežžy ZŠA», pavodle infarmacyi na zaarchivavanym sajcie kampanii, jaki siońnia nie isnuje.

Pavodle dakumentaŭ švajcarskaha rejestra ad 2009 h., inšym akcyjaneram Castor Americas była Taurus Petroleum, kampanija, jakoj kiruje amerykanski biznesmen Ben Połner. Vyniki raśśledavańnia, jakoje ŭ 2005 hodzie pravodziŭ były kiraŭnik Federalnaj rezervovaj systemy ZŠA Poł Vołker, śćviardžajuć, što Połner vykarystaŭ svaje kampanii, kab zapłacić adkaty na sumu 18,9 miljona dołaraŭ dla atrymańnia naftavych kantraktaŭ u prahramie AAN «Nafta ŭ abmien na charčavańnie» dla Iraku, paviedamlaje ahienctva Reuters.

Połner adchiliŭ padobnyja abvinavačvańni i aficyjna jaho ni abvinavačvali. Ziać Połnera, Saša Moryc, źjaŭlajecca dyrektaram i staršyniom Castor Americas, zhodna z publičnym rejestram.

U minułym hodzie Gunvor Group paviedamiła, što ŭ krasaviku 2011 hoda Ŭpraŭleńnie federalnaha prakurora Ŭschodniaj akruhi Ńju-Jorka nakiravała paviedamleńnie Castor Americas, trom supracoŭnikam hetaj kampanii i adnamu supracoŭniku Gunvor Group. Prakuratura šukała dakumenty «źviazanyja, siarod inšaha, z handlem naftaj kampanijaj Castor Americas».

Toj ža ofis prakurora ZŠA ciapier raśśleduje, ci kuplała kampanija Gunvor Group naftu ŭ rasiejskaj dziaržaŭnaj naftavaj kampanii «Rasnafta» i zatym «pradavała jaje trecim asobam», piša Wall Street Journal. Nieviadoma, ci pozvy dla Castor Americas ad 2011 majuć niešta ahulnaje z raśśledavańniem spravy Cimčanki.

Spasyłajučysia na mytnyja dadzienyja ZŠA, sabranyja kampanijaj PIERS, jakaja adsočvaje impart i ekspart, ahienctva Reuters u sakaviku paviedamiła, što za minuły hod Gunvor Group impartavała, «jak minimum, čatyry miljony barelaŭ naftapraduktaŭ» ŭ ZŠA i dadatkovych «1,1 miljona barelaŭ syroj nafty, jakija pastupali, u asnoŭnym, z Kalumbii».

Pakul nie jasna, ci ŭsio jašče pracuje Sastor Americas. Nazvanyja telefony kampanii ŭ Ńju-Jorku i Chjustanie, vidavočna, adklučanyja. Moryc, kiraŭnik kampanii, nie adkazaŭ na paviedamleńnie, jakoje Radyjo Svaboda pakinuła na numary telefona, zarehistravanym na jaho.

Šachty ŭ Mantanie

U kastryčniku 2011 Gunvor Group z dapamohaj daččynaha tavarystva z abmiežavanaj adkaznaściu Pinesdale nabyła 33 adsotki vuhalnaj šachty Peak Signal ŭ zachodnim amerykanskim štacie Mantana za 400 miljonaŭ dalaraŭ. Vuhalnaja kampanija zdabyła 8,7 tony ekalahična čystaha vuhalu ŭ 2013 hodzie, amal 50 adsotkaŭ ad zdabyčy 2012 hoda.

Hramadzki biznes-reestar śviedčyć, što TAA Pinesdale i Castor Americas padzialajuć karparatyŭnuju adras u Chjustanie. Staronka byłoha supracoŭnika Castor Americas u sacyjalnaj sietcy LinkedIn pakazvaje na toje, što Castor była pryciahnutaja da pašyreńnia dziejnaści Gunvor Group na paŭnočnaamerykanskim rynku vuhalu.

Na svaim sajcie kampanija Gunvor Group zajaŭlaje, što jaho vałodańnie šachtami Peak Signal «ŭzmacniaje našy kankurentnyja pazycyi na azijackim rynku», i šachta «słužyć ŭnutranym rynku ZŠA i klijentam Azii jak transpartnaje złučeńnie z partami amerykanskaha i kanadzkaha zachodniaha ŭźbiarežža».

Łabisty

Cimčanka i kampanija, u jakoj jon źjaŭlajecca saŭładalnikam, naniali łabistaŭ, kab adstojvać svaje intaresy ŭ Vašynhtonie. U minułym hodzie, paviedamlaje ahienctva Reuters, Cimčanka naniaŭ viadučuju jurydyčnuju firmu Patton Boggs, kali jon rychtavaŭsia šukać harantyi pa kredytach ad amerykanskaha Ekspartna-impartnaha banka, kab nabyć niekalki samalotaŭ klasa luks amerykanskaj firmy GulfstreamAerospace.

«My viedajem, što ŭ vas jość aściarohi adnosna Hienadzia. My b chacieli z vami pra heta pahavaryć», - napisaŭ Łoŭrens Charys, partnior Patton Boggs, u traŭni 2013 hoda ŭ elektronnym liście z prośbaj ab sustrečy z čynoŭnikam ZŠA, paviedamlaje Reuters.

Miž tym, najbujniejšaja ŭ Rasiei niezaležnaja hazavaja kampanija «Novotiek» naniała viadučuju PR-kampaniju Qorvis, kab łabiravać svaje intaresy ŭ Vašynhtonie, pavodle dadzienych łabisckaj firmy, pradastaŭlenymi ŭradu ZŠA ŭ žniŭni.

Qorvis zajaviła ab svaich namierach łabiravać intaresy «Novotiek» pa rasparadžeńni prezydenta ZŠA Baraka Abamy pra sankcyi, źviazanyja z Ukrainaj. Cimčanka naležyć 23,5 adsotka «Novotek».

«Kalanaskapija»

U svajoj zajavie ad 6 listapada Gunvor Group śćviardžaje, što Departament justycyi ZŠA «nikoli nie paviedamlaŭ kampanii pra jakoje-niebudź raśśledavańnie», i jany «prosta apynulisia pamiž palityčnymi ahniami».

«Lubyja zajavy ab pravaparušeńniach u dačynieńni da našaj handlovaj dziejnaści źjaŭlajucca nieabhruntavanymi i całkam iłžyvymi», — zajaviła kampanija.

Chołdynh Cimčanki sa štab-kvateraj u Luksemburhu Volga Group taksama apublikavaŭ zajavu, što amerykanskija ŭłady nie paviedamili miljarderu «ab lubym raśśledavańni ŭ dačynieńni da jaho dziejnaści».

«Cimčanka zaŭsiody zajmajecca pradprymalnickaj dziejnaściu ŭ strohaj adpaviednaści z zakonam i vysokimi standartami dziełavoj etyki», zajaviła kampanija, dadaŭšy, što Cimčanka pradaŭ svaju 43-pracentnuju dolu Gunvor Group svajmu partneru ŭ sakaviku.

Adnak, kali artykuł Wall Street Journal źjaŭlajecca praŭdzivym, to toje, što Cimčanka pakinuŭ kampaniju naŭrad ci spynić amerykanskija ŭłady ad ŭvažlivaha raśśledavańnia dziejnaści Gunvor Group, kaža Krejh Pironh, prafesar finansaŭ va Ŭniversytecie Chjustana.

Jon napisaŭ u svaim błohu 6 listapada, što raśśledavańnie moža pastavić Gunvor Group pad pahrozu «finansavaj i jurydyčnaj kalanaskapii».

«Kali vykazać zdahadku, što heta praŭda i jany sapraŭdy pačali raśśledavańnie, hetyja finansavyja raśśledavańni, jak praviła, nievierahodna nazojlivyja i starannyja. Hetyja chłopcy pracujuć mienavita takim čynam», — skazaŭ Krejh Pironh Radyjo Svaboda.

Kamientary1

Ciapier čytajuć

«Siadzieŭ užo 50 sutak, zatrymali jaho dziaŭčynu i brata». Sukamiernik raskazaŭ pra radyjoamatara, aryštavanaha za zdradu dziaržavie

«Siadzieŭ užo 50 sutak, zatrymali jaho dziaŭčynu i brata». Sukamiernik raskazaŭ pra radyjoamatara, aryštavanaha za zdradu dziaržavie

Usie naviny →
Usie naviny

U minskim parku Horkaha pastaviać novyja skulptury4

Pamierła Śviatłana Haldade4

Navukoŭcy vyśvietlili: hałoŭny srodak ad prastudy chavajecca ŭ nosie2

«Aciapleńnie viarnuli, a praź niekalki hadzin truby łopnuli». Što adbyvajecca z radyjatarami ŭ Sucharavie3

«Siońnia ŭ kvatery ŭžo ciaplej, +5». Jak Kijeŭ znoŭ žyvie biez aciapleńnia paśla rasijskaj ataki3

Ryžankoŭ spadziajecca na chutkaje adnaŭleńnie adnosin z Polščaj, ale nie ź Litvoj16

Unikalnuju apieracyju zrabili ŭ Viciebsku: paralizavany pacyjent znoŭ pačaŭ chadzić2

Palitźniavolenaja ŭ Homielskaj kałonii zaciažaryła na spatkańni, joj chutka naradžać6

Ciapło ŭ minskija kvatery viarnułasia całkam tolki siońnia

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Siadzieŭ užo 50 sutak, zatrymali jaho dziaŭčynu i brata». Sukamiernik raskazaŭ pra radyjoamatara, aryštavanaha za zdradu dziaržavie

«Siadzieŭ užo 50 sutak, zatrymali jaho dziaŭčynu i brata». Sukamiernik raskazaŭ pra radyjoamatara, aryštavanaha za zdradu dziaržavie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić