Navukoŭcy: prahlad niekalkich sieryj sieryjałaŭ zapar moža pieratvaryć vas u «zombi»
Prahlad cełych siezonaŭ ci vialikaha liku sieryj roznych sieryjałaŭ u adzin prysiest prykmietna paharšaje jakaść snu ludziej i pieratvaraje ich u «zombi», jakija majuć zapavolenuju reakcyju i pakutujuć na biassońnicu, havorycca ŭ artykule, apublikavanym u Journal of Clinical Sleep Medicine.

«Sieryjały, jakija možna hladzieć zapojami, takija jak «Hulnia tronaŭ» ci «Žyvyja mierćviaki», časta majuć zachaplalny siužet, jaki ŭ litaralnym sensie «pryviazvaje» hledača da ekrana. My ličym, što ludzi, jakija hladziać ich padobnym čynam, nastolki mocna zachaplajucca tym, što adbyvajecca na ekranie, što praciahvajuć dumać pra heta navat tady, kali sprabujuć zasnuć», — raspaviadaje Lizie Eksiełmans (Liese Exelmans) z Katalickaha ŭniviersiteta Loviena (Bielhija).
Jak pakazvajuć apytańni sacyjalnych słužbaŭ u roznych krainach, sieryjały ŭ apošnija hady stali samymi papularnymi televizijnymi prahramami, abahnaŭšy tok-šou i inšyja zabaŭlalnyja pieradačy. Samyja papularnyja sieryjały štodnia hladziać dziasiatki miljonaŭ čałaviek, śviedčyć statystyka kampanii Nielsen.
Hetaja ž statystyka pakazvaje, što mnohija ludzi hladziać novyja sieryi «Hulni tronaŭ» ci «Žyvych mierćviakoŭ» nie ŭ momant ich vychadu ŭ efir, a značna paźniej, časta prahladajučy pa niekalki sieryj adrazu ci ŭvieś siezon u cełym.
Eksiełmans i jaje kaleha Jan Van den Biułk z univiersiteta štata Mičyhan (ZŠA) zacikavilisia tym, jak padobny «załpavy» prahlad sieryjałaŭ moža ŭpłyvać na stan psichiki i zdaroŭja čałavieka.
Dla hetaha navukoŭcy nabrali hrupu z prykładna 400 dobraachvotnikaŭ-studentaŭ, jakija pahadzilisia raspavieści pra toje, jak časta jany hladziać sieryjały, jak jany heta robiać i ci pakutujuć jany na roznyja parušeńni snu i inšyja prablemy, jakija moža vyklikać praźmierna doŭhi prahlad teleprahram.
Jak pakazali hetyja nazirańni, pieravažnaja kolkaść moładzi — bolš za 80% apytanych — hladzieła sieryjały «zapojami». Paraŭnaŭšy jakaść i praciahłaść ich snu, navukoŭcy pryjšli da vysnovy, što padobnaja maniera prahladu kino nie ŭpłyvała na praciahłaść snu, ale prykmietna paharšała jaho jakaść.
Da prykładu, amal tracina ŭdzielnikaŭ apytańnia skardziłasia na toje, što jany nie mohuć doŭha zasnuć paśla prahladu vialikaj kolkaści epizodaŭ sieryjałaŭ na praciahu niekalkich dzion ci navat tydniaŭ paśla padobnaha «zapoju».
Pry hetym sami dobraachvotniki dobra ŭśviedamlali heta, adnak usio roŭna nie mahli ŭtrymać siabie ad prahladu jašče niekalkich sieryj užo paśla taho, jak płanavali lehčy spać.
Padobnych transfarmacyj možna paźbiehnuć, kali ŭbudavać u sistemy zapisu teleprahram i videapłejeraŭ najprosty tajmier, jaki b adklučaŭ pryładu paśla taho, jak projdzie toj čas, jaki čałaviek hatovy vyłučyć na prahlad kino i sieryjałaŭ, ci papiaredžvaŭ jaho pra nastupstvy «zapojnaha» prahladu videa, padkreślivajuć navukoŭcy.
-
Antarktyda maje «hravitacyjnuju dzirku». Što heta takoje i ci niasie pahrozu płaniecie?
-
«Jandeks Braŭzier» analizuje navat asabistyja paviedamleńni. Voś jakija źviestki źbirajuć braŭziery i čamu heta važna
-
Na karybskim vostravie vypraboŭvajuć inavacyjnuju sistemu chvalevaj enierhietyki i apraśnieńnia vady
Ciapier čytajuć
U jakoj raźviedki była najlepšaja infarmacyja ź Biełarusi ŭ lutym 2022 i chto paviedamiŭ Budanavu, što asnoŭny ŭdar rasijan budzie na Hastomiel. Źjaviłasia vialikaja publikacyja
Kamientary