«Jon pavinien na pieršym kursie ŭ heta łajno akunucca». Łukašenka pra terminy navučańnia i lišnija pradmiety

Čałaviek ź pieršaha kursa pavinien akunucca ŭ budučuju prafiesiju, zrazumieć, jaho heta ci nie, miarkuje Alaksandr Łukašenka. Padčas Respublikanskaj piedahahičnaj narady kiraŭnik dziaržavy vykazaŭsia pra praktykaaryjentavanuju adukacyju, skazaŭ, što termin navučańnia i lišnija pradmiety ŭ VNU treba skaračać.
Raspaviadajučy ab praktykaaryjentavanaj adukacyi, u prykład kiraŭnik krainy pryvioŭ vypadak ź sielhasakademii. Kali padčas zaniatkaŭ treciakurśniki ŭpieršyniu ŭbačyli buraki.
— Kaho my rychtujem? Jaki jon ahranom? — zadaŭsia pytańniem Alaksandr Łukašenka. — Jon (student) pavinien na pieršym kursie, — prabačcie mianie za hetaje słova, heta nie nastaŭnickaje słova, — u heta łajno akunucca. U hnoj. Pachadzić pa kalena ŭ hnoi i zrazumieć, što heta nie jaho. Jon heta na pieršym kursie pavinien adčuć i syści. A ŭ nas atrymlivajecca, piać hadoŭ, šeść hadoŭ zavočna my ich rychtujem, dobryja vykładčyki, uzrovień adukacyi. A jon prychodzić, akunajecca ŭ hety hnoj, navat nie pa kalena […] i razumieje, što heta nie jaho.
Ale kolki, praciahvaje kiraŭnik krainy, hrošaj užo zatračana. Z hetaha, adznačyŭ jon, i pačałasia praktykaaryjentavanaja adukacyja.
Paralelna, udakładniŭ Alaksandr Łukašenka, jon pastaviŭ zadaču skaracić terminy navučańnia ŭ VNU, a taksama prybrać z prahramy pradmiety, jakija nie spatrebiacca čałavieku ŭ jaho prafiesii. Usio heta — značnaja ekanomija.
- Nu navošta piać hadoŭ vučyć? - praciahnuŭ kiraŭnik dziaržavy. - Ja pa sabie viedaju, što tam (u VNU) piać hadoŭ rabić niama čaho. Za try hady možna dašlifavać čałavieka, kali praz technikumy i kaledžy, abo praftechvučelni, dzie jon užo papracavaŭ na vytvorčaści.
Try hady dastatkova dla atrymańnia vyšejšaj adukacyi.
Vyklučeńnie, adznačyŭ prezident, składajuć tolki niekatoryja prafiesii. Naprykład, daktary.
Kamientary