Hramadstva

Boŭi, Bosch, čabor i navat čeles. Biełaruska viaža ŭnikalnyja švedary i pradaje pa ŭsim śviecie

Siarod viazanych prac Śviatłany Stankievič — vielmi šmat švedraŭ ź biełaruskimi siužetami. Raspytali, jak jana pryjšła da taho, kab pieranosić na ich tutejšyja cytaty, uzory damatkanak, karciny ajčynnych mastakoŭ i inšaje.

Adna z prac Śviatłany: švedr, jaki składajecca z uzoru Brasłaŭskaj damatkanki i sa słovaŭ, blizkich zamoŭcy.

Cviatłana raskazvaje, što cikaŭnaść da viazańnia ŭ jaje źjaviłasia jašče ŭ dziacinstvie, dziakujučy maci i babuli.

«Maja maci i jaje siastra-dvajniatka niejki čas uvohule viazali švedry dla časopisaŭ: heta była takaja praca ŭ toj čas. U nas doma było vielmi šmat časopisaŭ pra viazańnie, i ja ad ich prosta nie mahła adarvacca! A potym paprasiła maci navučyć mianie hetamu», — raskazvaje Śviatłana.

Śviatłana ŭ švedry svajho aŭtarstva.

Maci pakazała bazu, i na asnovie jaje pačalisia ŭžo ŭłasnyja ekśpierymienty.

Na stvareńnie adnaho švedra sychodzić ad niekalkich dzion da dvuch tydniaŭ — usie zaležyć ad składanaści ŭzoru i pamieraŭ.

U pracesie

«Mnie davodziłasia rabić jak niešta vielmi prostaje, tak i vielmi składanaje. I tak paviałosia, što mnie vielmi padabajecca stvarać mienavita składanyja, niezvyčajnyja rečy, bo heta kruty i nadta tvorčy praces.

Byvajuć uvohule zamovy, jakija stoadsotkava supadajuć z maim nastrojem — niešta takoje voś, što ja i sama daŭno chacieła zrabić, ale nie dachodzili ruki. Tak, naprykład, ja viazała švedr ź siužetami Boscha, i z Devidam Boŭi», — kamientuje surazmoŭca.

Akramia ciopłych, Śviatłana pačała viazać i letnija rečy — pakul heta dla jaje ekśpierymientalnaje pole.

Admietna, što ciaham apošniaha hoda ŭ majstrychi pačali zamaŭlać usio bolš rečaŭ z čysta biełaruskimi siužetami.

«Ja i raniej rabiła biełaruskija prynty na zakaz — naprykład, ź siužetami Jazepa Drazdoviča. Ale tolki apošnim časam zapyt na ajčynnaje tak uzmacniŭsia. Ja była vielmi radaja zamovie z vyjavami čabaru, kardyhanu, što idejaj abapiraŭsia na vyjavy damatkanak ŭ spałučeńni ź biełaruskimi słovami. Mnie padajecca, što hłabalna taki zapyt źviazany z asabistym pieraasensavańniem taho, chto my jość i žadańniem samaidentyfikavacca i pazicyjanavać siabie jak biełarusaŭ. I ja dumaju, što hety trend budzie macnieć. Maja ž zadača jak mastački — pakazvać, jak heta možna rabić praź viazanaje adzieńnie».

Kamientary

Ciapier čytajuć

Biełarusam, jakija pryjeduć u Rasiju, buduć na pieršyja sutki adklučać internet6

Biełarusam, jakija pryjeduć u Rasiju, buduć na pieršyja sutki adklučać internet

Usie naviny →
Usie naviny

Kala 200 turystaŭ apynulisia ŭ pastcy śniežnaj bury na Eviereście

Vacłaŭ Haveł taksama admoviŭsia vyjści z turmy pry ŭmovie vyjezdu za miažu. Ale jon byŭ zusim niepadobny da lidaraŭ biełaruskaj apazicyi17

Siońnia pačynajecca abviaščeńnie nobieleŭskich premij2

Navukoviec: Ludzi mohuć žyć nie daŭžej za 120‑150 hadoŭ. A azempik patencyjna karysny suprać stareńnia6

«Žyćciovy cykł šturmavika — 12 dzion». Z-błohier ščyra pryznaŭsia, čamu nie padpisvaje kantrakt ź Minabarony25

Fiodar Paŭlučenka: U čym nie maje racyi Julija Mickievič? Turma što, robić kahości lepšym? Pryhažejšym? Bahaciejšym?24

Polšča zamarožvaje terminy razhladu spraŭ pa mižnarodnaj abaronie da sakavika 2026 hoda9

Prosty truk, jak vybrać škarpetki patrebnaha pamieru5

Pad Kijevam «mabilizavali» kata. Vajskoviec chacieŭ padaryć dziciaci kata z prytułku, ale zabraŭ na vulicy čužoha3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełarusam, jakija pryjeduć u Rasiju, buduć na pieršyja sutki adklučać internet6

Biełarusam, jakija pryjeduć u Rasiju, buduć na pieršyja sutki adklučać internet

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić