Ułada

Maskva prapanavała Kijevu, kab Biełaruś była ŭ śpisie krain — harantaŭ biaśpieki Ukrainy 

Pra Biełaruś jak udzielnicu pieramoŭnaha pracesu zajaŭlaŭ učora na pasiadžeńni Rady biaśpieki i Alaksandr Łukašenka.

«Rasija prapanavała, kab Biełaruś była adnoj z krain-harantaŭ budučyni rasijska-ŭkrainskaj damovy, ciapier usie pytańni, u tym liku skład krain-harantaŭ, uzhadniajecca», — zajaviŭ kiraŭnik MZS RF Siarhiej Łaŭroŭ. 

«Nie chaču ŭdavacca ŭ detali pieramoŭnaha pracesu i źmiestu. Chaču tolki skazać, što pa prośbie ŭkrainskaha boku niejtralny, pazabłokavy, biaźjadzierny status pavinien supravadžacca harantyjami biaśpieki Ukrainy. Siarod harantaŭ biaśpieki ŭkrainskija susiedzi chacieli b bačyć usie prylehłyja da Ukrainy krainy i jašče ceły šerah dziaržaŭ, uklučajučy pastajannych členaŭ Rady Biaśpieki AAN», — skazaŭ Łaŭroŭ pa vynikach pieramovaŭ z kiraŭnikom MZS Armienii.

«My prapanavali, kab u liku takich krain-harantaŭ abaviazkova była b Respublika Biełaruś. I ciapier usie hetyja pytańni, uklučajučy poŭnaje koła krain — harantaŭ, uzhadniajucca. My vystupajem za toje, kab Biełaruś była siarod ich», — cytuje Łaŭrova RIA «Novosti».

Pra toje, što Biełaruś moža paŭdzielničać u pieramoŭnym pracesie, zajaviŭ učora na pasiadžeńni Rady biaśpieki Alaksandr Łukašenka.

«Nie moža być pieramovaŭ biez udziełu Biełarusi, kali vy ŭviazali nas u heta, pieradusim zachodnija krainy, tam na hetych pieramovach, naturalna, pavinna prahučać pazicyja Biełarusi. (…) Tamu nijakich sieparatnych, za śpinaj Biełarusi, damoŭlenaściaŭ być nie moža, i ja absalutna pierakanany i viedaju, što Rasija takuju pazicyju razumieje. I ŭ hetym ničoha kiepskaha niama, ale heta budzie supiarečyć zadumie Zachada, i heta nie značyć, što my pavinny tancavać pad dudku Zachada», — kazaŭ učora Łukašenka.

Razam z tym Uładzimir Makiej zajaviŭ, što harantyi biaśpieki pavinny być dadzienyja i Biełarusi.

Pierad napadam na Ukrainu Alaksandr Łukašenka ŭ intervju rasijskamu prapahandysckamu TB zajaŭlaŭ, što vajna va Ukrainie praciahniecca 3—4 dni. Padčas vajny jon niekalki razoŭ zaklikaŭ kiraŭnictva Ukrainy kapitulavać, pahražajučy, što inakš toje samaje pryjdziecca zrabić paźniej na horšych umovach.

U vystupie na Radzie biaśpieki 7 krasavika Alaksandr Łukašenka źmianiŭ ton i ŭžo zychodziŭ z taho, što likvidavać i rasčlanić Ukrainu Rasii nie ŭdasca.

Kamientary

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

Eks-palitviazień adkryŭ zbor na siabie — inšyja palitviaźni aburanyja i kažuć, što jon stukač i machlar1

Eks-palitviazień adkryŭ zbor na siabie — inšyja palitviaźni aburanyja i kažuć, što jon stukač i machlar

Usie naviny →
Usie naviny

Źjaviłasia novaje śviedčańnie pabudovy rasijanami sakretnaj jadziernaj bazy ŭ Asipovičach7

Čamu žančyny mienš naradžajuć? Adna z pryčyn — davoli prahmatyčnaja8

Błohier Rusłan Lińnik na svabodzie paśla zakančeńnia druhoha terminu. Voś čamu ŭźnikła błytanina nakont jaho

Jak z 30 «kvadrataŭ» zrabić jeŭraadnušku? Haspadar hetaj kvatery ŭ «Minsk-Śviet» pakazaŭ majstar-kłas2

Bresckija čynoŭniki pachvalilisia «nanatechnałohijaj» — vialikim robatam, jaki padšturchoŭvaje korm karovam1

Žyvioły mohuć čuć huki raślin5

«Jandeks» rychtujecca pieranieści masavuju vytvorčaść razumnych televizaraŭ z Kitaja ŭ Biełaruś11

Znojdziena cieła supracoŭnicy viciebskaj chimii — jaje šukali dva z pałovaj hady

Čarhovy rekord. U Depo prapanujuć kvatery z canoj za mietr $65004

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Eks-palitviazień adkryŭ zbor na siabie — inšyja palitviaźni aburanyja i kažuć, što jon stukač i machlar1

Eks-palitviazień adkryŭ zbor na siabie — inšyja palitviaźni aburanyja i kažuć, što jon stukač i machlar

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić