Zdaroŭje88

Navukoŭcy znajšli ŭ sercy «mini-mozh». Što heta aznačaje?

Dahetul ličyłasia, što bićcio serca kantralujecca vyklučna niervovaj sistemaj čałavieka praź sihnały ad hałaŭnoha mozhu. Ale novaje adkryćcio moža kardynalna źmianić ujaŭleńnie suśvietnaj navukovaj supolnaści ab pracy čałaviečaha serca.

Ilustracyjny malunak, stvorany z dapamohaj štučnaha intelektu

Kamanda šviedskich navukoŭcaŭ z Karalinskaha instytuta z dapamohaj najnoŭšych mietadaŭ hienomnaj i niejrafizijałahičnaj vizualizacyi vyjaviła, što niervovaja sistema serca našmat bolš składanaja, čym ličyłasia raniej.

U serca jość niejronnaja sietka, ubudavanaja ŭ pavierchnievyja płasty jaje ścienak. Dahetul hetaja sietka ličyłasia prostaj strukturaj, jakaja pieradaje sihnały ad hałaŭnoha mozhu. Ciapier navukoŭcy dziakujučy najnoŭšym mietadam hienomnaj i niejrafizijałahičnaj vizualizacyi zmahli ŭbačyć detalovuju strukturu niejronnaj sietki serca i pryjšli da vysnovy, što jana pa składanaści vielmi nahadvaje mini-viersiju hałaŭnoha mozha i aŭtanomna kiruje žyćciova važnymi funkcyjami arhanizma čałavieka.

Ekśpierymienty pakazali, što «mini-mozh» serca hulaje klučavuju rolu ŭ kantroli za sercabićciom, padobna da taho, jak hałaŭny mozh rehuluje ruch i dychańnie čałavieka. Daśledčyki vyjavili niekalki typaŭ niejronaŭ u sercy, kožny ź jakich vykonvaje roznyja funkcyi. Adzin z typaŭ niepasredna adkazvaje za rehulacyju sardečnaha rytmu, jaho adaptacyju da fizičnaj aktyŭnaści, stresaŭ i inšych źmienaŭ u arhaniźmie.

«Zdolnaść serca samastojna kantralavać peŭnyja aśpiekty svajoj pracy moža źmianić padychody da lačeńnia i dyjahnostyki zachvorvańniaŭ. Heta adkryvaje novaje pole dla vyvučeńnia ŭ miedycynie i navucy», — havorycca ŭ artykule navukoŭcaŭ.

Na dumku daśledčykaŭ, nastupnym etapam stanie vyvučeńnie taho, jak hetaja sistema ŭzajemadziejničaje z hałaŭnym mozham i niervovymi centrami arhanizma. Zrazumieńnie hetych miechanizmaŭ moža dapamahčy lepš zrazumieć i praduchilić zachvorvańni, źviazanyja sa zbojami ŭ pracy serca.

Šviedskaje daśledavańnie nie tolki adkryvaje novyja haryzonty ŭ navucy, ale i vyklikaje bolš šyrokija razvahi pra ŭzajemasuviaź unutranych sistem čałavieka. Serca, jakoje doŭhi čas ličyłasia vyklučna orhanam, padparadkavanym mozhu, ciapier bačycca bolš składanaj sistemaj, zdolnaj da aŭtanomnaj pracy i samarehulacyi.

Kamientary8

  • Riedakcii
    15.12.2024
    Riebiata, ja ponimaju, čto vy pod vpiečatlenijem, kak lehko vy možietie hienierirovať izobražienija, kotoryje kažutsia vam krasivymi i profieśsionalno vyhladiaŝami (luboj śpiecialist-illustrator, v tom čiśle zanimajuŝijsia hienieracijami, skažiet, čto riezultat ubohij, už povieŕtie). No vstavlať ai-hienieracii v naučnyje staťji - eto praviło durnoho tona. Kak i v novostnyje staťji, illustrirujuŝije riealno proischodivšije sobytija (pouhlitie, naprimier, praviła fotobankov po ispolzovaniju ai v editorial). Nu skolko ž možno. Snačała eto, potom možno na faktčiekinhie sekonomiť radi bystroty podači. Tak možno i v niechtu prievratiťsia.
  • Žvir
    15.12.2024
    Ja ž kazaŭ, a mnie adkazvali, što kachańnie heta chimija ŭ hałavie, a nie pamknieńni serca... Vo vam! Ciapier jasna, čamu ludzi kažuć: "serca padkazała". Ciapier jasna, dzie žyvie duša.
  • Lekar
    15.12.2024
    "Daśledavalniki" adkryli aŭtanomnuju niervovuju sistemu, jakuju prachodziać usie studenty na pieršych kursach mieduniviersitetu. Šnobieleŭskuju premiju im!

Ciapier čytajuć

Śpiavačku Meryjem Hierasimienka na praciahu dvuch hadoŭ źbivaŭ muž43

Śpiavačku Meryjem Hierasimienka na praciahu dvuch hadoŭ źbivaŭ muž

Usie naviny →
Usie naviny

«Kava stanie raskošaj». Biełarusy šakavanyja cenami ŭ kramach16

«Apantanaści hieapalitykaj, jak u Rasii, u nas siońnia niama». Historyk parazvažaŭ, ci pieražyvuć biełarusy «russkij mir»16

Rubia patłumačyŭ zajavu Trampa pra zbroju dla Ukrainy za košt NATA

«Horad pracoŭnaj słavy 1941—1945». U Baranavičach adkryli manumient ź dziŭnaj nazvaj9

U Biełarusi i Rasii raspracujuć štučny intelekt z tradycyjnymi kaštoŭnaściami4

Asudzili za «sadziejańnie ekstremizmu» byłoha dyrektara škoły

Vučonyja znajšli ahromnistaje radovišča zołata, jakoje źmiaščaje 99,999% usiaho zołata płaniety8

U Polščy adbyłosia DTZ z aŭtobusam, poŭnym biełarusaŭ3

Makron zajaviŭ pra hatoŭnaść adpravić va Ukrainu 50 tysiač vajskoŭcaŭ6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Śpiavačku Meryjem Hierasimienka na praciahu dvuch hadoŭ źbivaŭ muž43

Śpiavačku Meryjem Hierasimienka na praciahu dvuch hadoŭ źbivaŭ muž

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić