Siarhiej Astraviec. Praz haradzienskija akulary

Javol! Słava vajs-ruskim dvornikam!

Nie ździŭlaješsia, ale ŭsio roŭna zaŭvažaješ čornyja dziry našaj pamiaci, piša na svaim błohu Siarhiej Astraviec.

Pryjemna ździviŭsia, pračytaŭšy, jak adzin niemiec adekvatna adreahavaŭ na našuju samachvalbu — “Minsk vielmi padmiecieny horad, voś!” — słovami: čystyja vulicy nia mohuć być apraŭdańniem taho, što ŭ vas adbyvajecca…

Kamu-kamu, a niemcu dobra viadoma: pry Hitlery ŭsio było ŭ hetym sensie ŭ poŭnym ažury! Berlin byŭ čyściutkaj stalicaj. A to pasadziać u skrynku jakoha-niebudź rusaka, jon davaj ścianać: Minsk — taki čysty horad, čyściej prosta nie byvaje, ja nia vidzieŭ, pa krajniaj miery ŭ nas u Rasiei. Znajšli ŭ kaho spytać! Ale j zachodnikaŭ u tupik sprabavali stavić: Minsk — vielmi čysty horad, ci nie, ha?! Luby narmalny čałaviek adkaža, što ŭ soniečny dzień śviecić sonca, a ŭ pachmurny jaho nia bačna.

Ale ž sutnaść pytańnia ŭ inšym, samo saboj. Jana ŭ tym, što horad čysty dziakujučy tolki adnamu-adzinamu. Voś ža zabyŭsia naš siońniašni biełarus, što Minsk zaŭsiody byŭ čystym horadam. Nie tamu, što hieroj našaha času źjaviŭsia, a tamu, što heta biełaruski, eŭrapiejski horad. Rusaki zaŭsiody ździŭlalisia čyścini, navat kali nami Piatro Mironavič kiravaŭ, jaki niadaŭna raptam straciŭ łasku. Adciała źnianacku biełarusu pamiać, trasca!

Haradziency ciapier mnie kažuć: ajaiaj, jak stała pryhoža — tratuary, plitka, raniej usio razłamanym zdavałasia. Dziakuj-dziakuj uładzie… Što ž, heta praŭda, ale nia treba pamiać svaju vyskrabać. Bruk ža lažyć z-za polskaha času dahetul i budzie lažać! Tak, pravaliŭsia jon byŭ miescami. Ale čamu? Bo tryvaŭ siemdziesiat hadoŭ pad transpartam, uvieś čas jaho ŭźnimali, bo praryvała truby, kłali nazad aby-jak, pa-saviecku. Tak, a ciapier jaho ŭvieś źniali całkam i pakłali nazad užo jak maje być, plus tratuary vybrukavali hranitam.

A što da vializnaj prostakutnaj plitki, jakuju pry Klackovie kłali, i jakaja vyhladaje błaha siońnia, dyk užo taksama dvaccać hod minuła, ale, što važna, nie było tady inšaj, voś i łamali jaje aby-jak, kab upliščyć u tratuary. Viadoma ž: pasyłali na Mars rakiety, padrychtavalisia Ziamlu źniščyć całkam, ale “bałharki”, jakuju niadaŭna pryjaždžaŭ kuplać na našym rynku siabra z Mastoŭ, u Savietaŭ nie było. Nie było elementarnaj pryłady piłavać betonnuju plitku. Nie da taho ž, kamunizm budavali… A zaraz na bałharku u ich hrošy jość i na hranit taksama. Ale heta zusim nia značyć, što ŭ nas było brudna i nieachajna, pakul nie aščaśliviŭ nas Boh ciapierašniaj uładaj. Biełarus, dzie tvaja pamiać?!

Kamientary

Ciapier čytajuć

Błohierka praviaraje čyściniu i jakaść praduktaŭ u minskich kramach. Padabajecca heta nie ŭsim1

Błohierka praviaraje čyściniu i jakaść praduktaŭ u minskich kramach. Padabajecca heta nie ŭsim

Usie naviny →
Usie naviny

Hirkin: Vajna na źniasileńnie źniasiliła samu Rasiju, budzie revalucyja37

Daŭni pasiarednik kardynał Hudžeroci pryjedzie ŭ Biełaruś na nastupnym tydni1

«Spačatku dapamahaŭ siabram za šakaładki». Były supracoŭnik «Biełsata» raspačaŭ svoj nievialiki biznes u Varšavie17

Biełarusy znachodziać vielizarnyja jadomyja hryby. Ale zrazać ich, akazvajecca, nielha8

Pasoł u Vatykanie Ambrazievič kułuarna sustrakajecca ź jeŭrapiejskimi dypłamatami, kab prarvać izalacyju Minska ŭ Jeŭropie18

Prezident Litvy: Zadača Cichanoŭskaj i jaje kamandy — acanić, chočuć jany zastacca ŭ Litvie ci vybrać inšaje miesca37

Minčuka, jaki źbivaŭ staršyniu sadovaha tavarystva i adsiek joj palcy, asudzili na 18 hadoŭ8

Bondarava dakałupałasia da vierša «Vaviorka» ŭ prahramie dziciačych sadkoŭ. Što ź im nie tak?15

Ryz Uizerspun napisała tryler, jaki ŭžo staŭ bestseleram

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Błohierka praviaraje čyściniu i jakaść praduktaŭ u minskich kramach. Padabajecca heta nie ŭsim1

Błohierka praviaraje čyściniu i jakaść praduktaŭ u minskich kramach. Padabajecca heta nie ŭsim

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić