Navuka i technałohii11

«150 filmaŭ za siekundu». U Kitai zapuścili najchutčejšy internet u śviecie 

Kitaj śćviardžaje, što stvaryŭ i pačaŭ ekspłuatavać samy zvyšchutkasny internet u śviecie, jaki, naprykład, moža dazvolić spampavać absalutna ŭsio, što jość na Netflix, mienš čym za 30 chvilin.

Internet-optavałakno. Fota: pixabay

Kitaj pradstaviŭ pieršy ŭ śviecie optavałaknovy internet-servis, čyja chutkaść u 10 razoŭ bolšaja, čym chutkaść internetu ŭ Paŭdniovaj Karei i ZŠA. Pra heta piša vydańnie Firstpost sa spasyłkaj na kitajskija bujnyja miedyja.

«Heta novaja mahistralnaja sietka z bolš za 3000 kiłamietraŭ optavałaknovych kabielaŭ, jakaja idzie praź Piekin, Uchań i Huančžoŭ. Chutkaść novaha internetu składaje 1,2 terabita (1200 hihabit) u siekundu. Navat usiu hłabalnuju biblijateku filmaŭ i sieryjałaŭ Netflix karystalniki zmohuć adpraŭlać mienš čym za pałovu hadziny», — pieradaje Firstpost.

Sietka była aktyvavanaja jašče ŭ lipieni, a aficyjna zapuščanaja ŭ hety paniadziełak. U inavacyjnym vynachodstvie ŭdzielničali takija kitajskija hihanty, jak China Mobile, Huawei Technologies, Cernet Corporation i elitny ŭniviersitet Cynchua.

Internet-suviaź Piekin-Uchań-Huańčžoŭ była stvorana ŭ ramkach prajekta Future Internet Technology Infrastructure (FITI). Kiraŭnik FITI Vu Cziańpin adznačyŭ, što novaja sietka nie tolki paśpiachova funkcyjanuje, ale i zabiaśpiečyła Kitaj pieradavymi technałohijami, jakija mohuć navat dapamahčy stvaryć jašče bolš chutki internet. 

Stvareńnie takoj technałohii sapraŭdy ŭražvaje, ale mnohija ekśpierty prahnazavali, što zvyšchutkasny internet źjavicca prykładna ŭ 2025 hodzie, padkreślivajuć kitajskija ŚMI.

«Dla paraŭnańnia: Złučanyja Štaty niadaŭna pierajšli na internet piataha pakaleńnia z chutkaściu 400 hihabit u siekundu», — źviartaje ŭvahu Firstpost.

Prajekt Future Internet Technology Infrastructure byŭ stvorany ŭ 2013 hodzie. Jaho padtrymlivaje i finansuje kitajski ŭrad, a kaardynataram źjaŭlajecca Ministerstva adukacyi Kitaja. Meta prajekta — heta źnižeńnie technałahičnaj zaležnaści ad ZŠA i ich sajuźnikaŭ.

Kamientary1

  • Axel Justas
    15.11.2023
    U Kitaje ŭsio cudoŭna z technałohijami, ale zabaronienyja Youtube, Facebook, Google, i, darečy, Naša Niva. Choć abyjści mahčyma, bolšaść narodu 'nia parycca', niama i niama. I vyhladaje, što karcina śvietu, jakuju jany bačać praz svaje kitajskija anałahi, dosyć śpiecyfičnaja. Da čaho heta pryvodzić možna ŭbačyć na prykładzie rasiejskaj ardy.
 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

Sakretnaje dziaržaŭnaje apytańnie 2020 hoda — Babaryka pierad aryštam dahnaŭ Łukašenku pa rejtynhu2

Sakretnaje dziaržaŭnaje apytańnie 2020 hoda — Babaryka pierad aryštam dahnaŭ Łukašenku pa rejtynhu

Usie naviny →
Usie naviny

Pacierki z marskich lilej, jakim sotni miljonaŭ hadoŭ. Na Biełarusi tysiačahodździami rabili ŭpryhažeńni z akamianiełaściej3

Kremnijevaja dalina apantana idejaj «bolš razumnych dziaciej» — ajcišniki płaciać šalonyja hrošy, kab mieć dzicia z bolšym IQ5

Tramp choča prapanavać Pucinu za spynieńnie vajny redkaziamielnyja minierały9

U Tatarstanie zatrymali «dyviersantaŭ» z dronami. Akazałasia, što heta svaje2

Archieołahi nastojvajuć, kab u Biełarusi zabaranili mietałašukalniki4

U Litvie ŭrad abjaviŭ bitvu za ŭradžaj4

Tramp pahražaje Pucinu «surjoznymi nastupstvami», kali toj admovicca spynić vajnu paśla samitu na Alascy11

«Biełpoł» pasprabuje zrabić, kab u Hiermanii pryciahnuli da adkaznaści babrujskaha sadysta Šynvize16

U Biełarusi ŭžo zrabili čatyry ŭmacavanyja rajony3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Sakretnaje dziaržaŭnaje apytańnie 2020 hoda — Babaryka pierad aryštam dahnaŭ Łukašenku pa rejtynhu2

Sakretnaje dziaržaŭnaje apytańnie 2020 hoda — Babaryka pierad aryštam dahnaŭ Łukašenku pa rejtynhu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić