Aŭto

Skłali paśla DTZ jeŭrapratakoł, a hrošaj na ramont aŭto nie chapiła. Što rabić?

Adna z umoŭ składańnia jeŭrapratakoła — udzielniki avaryi ličać, što škoda, pryčynienaja kožnamu transpartnamu srodku ŭ DTZ, nie pieravyšaje €800 pa kursie Nacbanka. A što rabić, kali potym apyniecca, što hetych hrošaj na ramont aŭtamabila brakuje?

Ilustracyjny zdymak

Hrošy možna spahnać praz sud. Voś realnaja historyja z sudovaj praktyki, pra jakuju raskazali ŭ Viciebskim abłasnym sudzie, piša abw.by.

17 krasavika hetaha hoda ŭ Połacku sutyknulisia dva aŭtamabili. Hramadzianskaja adkaznaść vinoŭnicy DTZ była zastrachavana ŭ ZAST «Task», a druhoha ŭdzielnika avaryi — u STAA «Asoba». Jaho aŭtamabil atrymaŭ paškodžańni, pamier jakich baki na miescy acanili ŭ sumu nie bolš za €800 i zapoŭnili błank paviedamleńnia ab DTZ biez vykliku supracoŭnikaŭ DAI.

Pa damovie «aŭtahramadzianki», «Asoba» vypłaciła kiroŭcu strachavuju kampiensacyju ŭ sumie 2785,52 rubla, što ekvivalentna €800. Adnak košt ramontu aŭtamabila akazaŭsia bolš čym u dva razy vyšejšym — 6163,66 rubla.

Uładalnik aŭtamabila źviarnuŭsia da vinoŭnicy DTZ, kab jana dapłaciła za ramont. Jana admoviłasia heta zrabić, i tady jon źviarnuŭsia sud, dzie z ulikam znosu aŭtamabila ŭ 55% prasiŭ spahnać ź vinoŭnicy avaryi 2198,39 rubli za ramont, a taksama sudovyja vydatki.

Jak nahadali ŭ sudzie, zhodna z artykułam 941 HK, jurydyčnaja asoba abo hramadzianin, jakija zastrachavali svaju adkaznaść pa dobraachvotnym abo abaviazkovym strachavańni na karyść paciarpiełaha (artykuł 823, punkt 1 artykuła 825), u vypadku kali strachavoj kampiensacyi niedastatkova dla taho, kab poŭnaściu kampiensavać pryčynienuju škodu, kampiensujuć roźnicu pamiž strachavoj kampiensacyjaj i faktyčnym pamieram uronu.

U vypadku, kali strachavoj kampiensacyi niedastatkova dla poŭnaj kampiensacyi škody, paciarpieły maje prava pradjavić asobie, jakaja naniesła škodu, pazoŭ ab pakryćci škody na sumu, jakaja składaje roźnicu pamiž strachavoj kampiensacyjaj i faktyčnym pamieram škody, za vyniatkam koštu abnaŭleńnia (h.zn. roźnicy pamiž koštam novych detalaŭ i koštam detalaŭ za vylikam znosu pry zamienie paškodžanych detalaŭ na novyja).

Sud pryjšoŭ da vysnovy, što zajaŭlenyja iskavyja patrabavańni abhruntavanyja i padlahajuć zadavalnieńniu ŭ poŭnym abjomie.

13 vieraśnia rašeńniem suda Połackaha rajona i horada Połacka z adkazčycy na karyść istca spahnana:

  • 2198,39 rubla — materyjalnaja škoda;
  • 109,92 rubla — dziaržpošlina;
  • 80 rubloŭ — vydatki pa apłacie jurydyčnaj dapamohi.

Rašeńnie suda nie abskardžana, nie apratestavana i nabyło zakonnuju moc.

Kamientary

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

Achova i dziasiatki ludziej u kamandzie: za što žyvie Ofis Cichanoŭskaj u Vilni?3

Achova i dziasiatki ludziej u kamandzie: za što žyvie Ofis Cichanoŭskaj u Vilni?

Usie naviny →
Usie naviny

«Heta treba nastolki daviarać ludziam». U vioscy na Brestčynie adkryli łarok samaabsłuhoŭvańnia biez pradaŭca4

U dvary zvyčajnaj chruščoŭki ŭ Hrušaŭcy zrabili basiejn. Ale nie kab kupacca, a dla pryhažości3

La Hrodna vypaŭ hrad, słoj skłaŭ 30 santymietraŭ

«Maleńkaja pasłuha biełaruskim uładam». Deputaty «Alternatyvy dla Hiermanii» zrabili zapyt svajmu ŭradu pra finansavańnie «Bajsoła» i biełaruskich palitviaźniaŭ3

Ryanair i Finnair pryznali najhoršymi avijakampanijami Jeŭropy3

Dačka Nadziei Jermakovaj pastaŭlaje rybu ŭ kałonii, balnicy i siłavikam11

U Vałahodskaj vobłaści RF most abrynuŭsia pad viernikami prosta padčas chresnaha chodu6

«VIP-klijentka» KDB. Historyja šviedskaj biełaruski, jakuju aryštavali na radzimie i vyzvalili razam ź Cichanoŭskim4

Na stancyi mietro «Płošča Lenina» žančyna ŭpała na rejki

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Achova i dziasiatki ludziej u kamandzie: za što žyvie Ofis Cichanoŭskaj u Vilni?3

Achova i dziasiatki ludziej u kamandzie: za što žyvie Ofis Cichanoŭskaj u Vilni?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić