Hramadstva1010

«Biełaruskaja Amierykanka, ci Vybary pry dyktatury» — Andrej Sańnikaŭ napisaŭ knihu pra vybary-2010

Kniha «Biełaruskaja Amierykanka, ci Vybary pry dyktatury» napisanaja ŭ 2014 hodzie i ŭ ciapierašni čas rychtujecca da vydańnia. Sa zhody aŭtara sajt charter97.org pačynaje publikavać uryŭki z knihi.

belsat.eu

PRADMOVA

Ja naradziŭsia i vyras ŭ Minsku. U samym centry horada. Za miesiac da majho naradžeńnia ŭ domie, dzie ja źjaviŭsia na śviet, byŭ adčynieny kinateatr «Centralny», što tolki paćviardžaje prynaležnaść doma da haradskoha centra. U samym kancy našaha dvara, za aharožaj, i ciapier možna ŭbačyć tylnuju častku budynka ŭ maŭrytanskim styli. Heta byłaja charalnaja sinahoha Minska. Siońnia tam mieścicca Ruski dramatyčny teatr imia Horkaha.

Moj dom numar 13 staić na tym ža miescy, dzie i stajaŭ zaŭsiody, adnak z času majho naradžeńnia niekalki razoŭ paśpieŭ pamianiać adras – viadoma, pa pryčynach palityčnych. Spačatku heta byŭ praśpiekt Stalina, potym Lenina, paśla taho byŭ niekatory čas praśpiektam Francyska Skaryny, a ciapier – Niezaležnaści. Ale zatoje radzilny dom, u jakim ja źjaviŭsia na śviet, byŭ i zastajecca na vulicy Vaładarskaha.

Jakraz nasuprać hetaha doma znachodzicca samaja staraja turma Minska «Vaładarka» – imia, adpaviednaje toj vulicy. Raniej turmu nazyvali Piščałaŭskim zamkam, tamu što zamoviŭ jaje kaliści pamieščyk Rudolf Piščała. Viaźniami zamka byli paŭstancy 1830 i 1863 hadoŭ, piśmieńniki Vincent Dunin-Marcinkievič i Jakub Kołas, načalnik polskaj dziaržavy Juzef Piłsudski, a taksama stvaralnik i natchniciel ČK-KDB Fieliks Dziaržynski – Drakuła ź Biełarusi.

Siaredniaja škoła № 42, słavutaja «hvardziejskaja niepramakalnaja», taksama znachodzicca pa svaim raniejšym adrasie, na vulicy Kamsamolskaj, usiaho za adzin kvartał ad majho doma. I ŭvieś hety vializny kvartał zajmaje hmach KDB i MUS. Budynak prykmietny chiba tolki tym, što ŭ savieckija časy na jahonym fasadzie vyviešvali vializnyja partrety členaŭ Palitbiuro CK KPSS. A za tym ža fasadam nadziejna schavanaja ad starońnich pozirkaŭ samaja zmročnaja turma Biełarusi – «Amierykanka».

Dziesiać hadoŭ ja chadziŭ u škołu mima biełych kałon paradnaha ŭvachodu ŭ KDB, a naš vypuskny viečar prachodziŭ u kłubie imia Dziaržynskaha, jaki mieścicca ŭ tym ža kvartale, jakraz nasuprać škoły. Vypuskny bal doŭžyŭsia da samaj ranicy, a ŭzychod sonca my sustrakali ŭ aeraporcie, da jakoha z centra horada dajści tady možna było pieššu ŭsiaho za hadzinu.

Za paru kvartałaŭ ad majho baćkoŭskaha doma – Kastryčnickaja płošča, jakaja raniej nazyvałasia Centralnaj. Tam u savieckija časy prymali parady, naładžvali narodnyja hulańni. Kaliści na hetaj płoščy ŭzdymaŭsia vializny pomnik Stalinu, uzarvany vosieńskaj nočču 1961 hoda.

Za kvartał ad majho doma ŭ supraćlehłym baku znachodzicca płošča Niezaležnaści, jakaja raniej była płoščaj Lenina. A na hetaj płoščy – Dom uradu, adzin ź niešmatlikich pomnikaŭ savieckaha kanstruktyvizmu, acaleły ŭ hady vajny. U centry taho ŭradavaha ansambla, u davajenny čas samaha vialikaha ŭ Biełarusi, manumient - kamienny Lenin na trybunie.

Voś u hetym rajonie ja vyras, zdavałasia, usio viedaju ź dziacinstva. Adnak niekalki hadoŭ tamu mnie daviałosia źviedać jaho nanova, paznajomicca z patajemnym, schavanym ad ludskich vačej žyćciom.

U 2010 hodzie ŭ Biełarusi prajšli prezidenckija «vybary», u jakich ja prymaŭ udzieł u jakaści kandydata. Asnoŭnyja padziei, źviazanyja z tymi «vybarami», jakraz i adbyvalisia ŭ centry Minska, na płoščach i ŭ turmach majho rajona.

Pra ŭsio heta – u majoj knizie.

Kniha budzie publikavacca na sajcie Chartyja'97

Kamientary10

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

Izrailski avijaŭdar pierarvaŭ efir dziaržteleradyjo Irana. Štab-kvatera TV źniščanaja VIDEA19

Izrailski avijaŭdar pierarvaŭ efir dziaržteleradyjo Irana. Štab-kvatera TV źniščanaja VIDEA

Usie naviny →
Usie naviny

Na kanfierencyi Reshape 2025 aburylisia «tysiačami kanfierencyj», abvinavacili Cichanoŭskuju ŭ dyktatury i acanili vyniki 5 hadoŭ u emihracyi28

«Toje, što Izrail zrabiŭ ź Iranam, — heta toje, što Rasija chacieła zrabić z Ukrainaj»18

Žančyna złaviła na Prypiaci hihanckaha taŭstałobika. Jaho vaha — kala 60 kh1

Dziaŭčyncy z Polščy, achviaravać hrošy jakoj zaklikaŭ biełarus, sabrali patrebnuju sumu1

Piać faktaŭ pra novaha pres-sakratara MZS, jaki chamavataściu kosić pad Maryju Zacharavu10

Ministr abarony Izraila pryhraziŭ, što žychary Tehierana chutka zapłaciać za iranskija ataki na žyłyja kvartały2

Jak daviedacca, ci apyrskvali kłubnicy: adzin prosty sposab raskryje praŭdu4

Biełarusy mohuć admovicca ad niekatorych kamunalnych pasłuh3

«Žaleznaja zasłona vakoł našaj krainy». Biełarusam usio ciažej atrymać polskija vizy25

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Izrailski avijaŭdar pierarvaŭ efir dziaržteleradyjo Irana. Štab-kvatera TV źniščanaja VIDEA19

Izrailski avijaŭdar pierarvaŭ efir dziaržteleradyjo Irana. Štab-kvatera TV źniščanaja VIDEA

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić