Łukašenka pavinšavaŭ niamiecki narod, ale prajšoŭsia pa kiraŭnictvie krainy
Alaksandr Łukašenka pavinšavaŭ narod Niamieččyny z Dniom adzinstva. Jon adznačyŭ, što abjadnańnie Niamieččyny ŭ 1990 hodzie stała mahčyma dziakujučy atmaśfiery davieru i kanstruktyŭnaha supracoŭnictva pamiž krainami kantynienta.

«Pierachod ad supraćstajańnia da dyjałohu zapatrabavaŭ tady ad usich bakoŭ pryniaćcia advažnych, stratehičnych rašeńniaŭ. Na žal, ciapier Jeŭrapiejski Sajuz pravodzić niesamastojnuju palityku kanfrantacyi ŭ dačynieńni da šerahu suvierennych dziaržaŭ. Adzinym instrumientam Brusiela źjaŭlajucca adnabakovyja miery ekanamičnaha i palityčnaha cisku, jakija prama supiarečać mižnarodnamu pravu», — zajaviŭ Łukašenka.
Jon padkreśliŭ, što padtrymka aficyjnym Bierlinam takoha kursu «nanosić škodu i absalutna nie adpaviadaje nadziejam dvuch narodaŭ, vyklikaje ŭ Biełarusi hłybokaje rasčaravańnie i abhruntavanaje nieprymańnie, asabliva z ulikam žudasnych padziej i šmatlikich achviar na biełaruskaj ziamli padčas Druhoj suśvietnaj vajny».
Taksama jon zajaviŭ, «Biełaruś, jak i raniej, hatova raźvivać supracoŭnictva z FRH na asnovie pryncypaŭ raŭnapraŭja i ŭzajemnaj pavahi. Heta budzie taksama sadziejničać umacavańniu rehijanalnaj biaśpieki i stabilnaści».
-
Tatu-mastaku z Homiela, što žyvie ŭ Polščy, patrebna dapamoha. Niekalki miesiacaŭ tamu jamu pierasadzili serca
-
«Jaŭrej-sijanist napaŭ na iranskaje dzicia». U tvitary isteryja vakoł fejkaŭ pra biełarusa, jaki napaŭ na chłopčyka ŭ maskoŭskim aeraporcie
-
«Sami chutka zdochnuć». Foty z samita ŭ Minsku dajuć pabačyć Pucina i Łukašenku biez hrymu, a taksama Kolu
Kamientary