Kultura2020

Kupałaŭski teatr u Łondanie: ad palityki da siuru

10 traŭnia kupałaŭcy pradstavili śpiektakl «Teatr Uršuli Radzivił» na scenie teatra «Błumsbery».

Nacyjanalny akademičny teatr imia Janki Kupały ŭpieršyniu vystupiŭ na Tumannym Albijonie. 10 traŭnia kupałaŭcy pradstavili śpiektakl «Vykradańnie Jeŭropy, albo Teatr Uršuli Radzivił» na scenie łondanskaha teatra «Błumsbery». Vizit najstarejšaj teatralnaj trupy Biełarusi ŭ Vialikabrytaniju adbyvaŭsia ŭ kantekście mocnaha palityčnaha supraćstajańnia. Karespandent «Tut i ciapier» pabyvaŭ na biełaruskaj imprezie.

Adkaz Čembierlenu?

Imavierna, što za pryjezd Kupałaŭskaha teatra ŭ brytanskuju stalicu łondancy musiać być udziačnyja inšamu biełaruskamu teatru — Svabodnamu.
Jašče ŭvosień de-fakta zabaronieny na radzimie Biełaruski svabodny teatr (zasnavalniki — Natalla Kalada i Mikałaj Chalezin) atrymaŭ zaprašeńnie ŭziać udzieł u Suśvietnym Šekśpiraŭskim fiestyvali-2012 u lehiendarnym łondanskim teatry «Hłobus». Arhanizatary festu paviedamili, što da ich źviarnuŭsia pasoł Biełarusi ŭ Vialikabrytanii Alaksandr Michnievič, jaki zajaviŭ, što zamiž Svabodnaha teatra pradstaŭlać krainu na suśvietnym teatralnym forumie maje dziaržaŭny teatr. Brytancy ździvilisia i, naturalna, praihnaravali patrabavańnie dypłamata. Adnak u Minsku, vyhladaje, prydumali svoj «adkaz Čembierlenu».

Dypmisija Biełarusi ŭ Łondanie razam ź Ministerstvam kultury inicyjavali pryjezd u Łondan Kupałaŭskaha teatru z pastanoŭkaj Mikałaja Pinihina «Vykradańnie Jeŭropy, albo Teatr Uršuli Radzivił». Śpiektakl pastaŭleny pavodle troch pjes kniahini Franciški Uršuli Radzivił — zasnavalnicy prafiesijnaha teatra na Biełarusi. «Niaśvižskaja arlekinada» — heta rekanstrukcyja śviatočnaha viečara ŭ Niaśvižskim zamku. Śpiektakl składajecca z baleta «Daścipnaje kachańnie», opiery «Vykradańnie Jeŭropy» i kamiedyi «Raspuśniki ŭ pastcy».

Pryvoz vialikaj teatralnaj trupy (tolki na scenie źjavilisia kala 30 čałaviek) i habarytnych dekaracyjaŭ vymahaŭ značnaj sumy.
Pavodle našaj infarmacyi, ambasadar Michnievič navat źviarnułasia da pradstaŭnikoŭ biełaruskaj dyjaspary ŭ Łondanie z prośbaj dapamahčy prafinansavać vizit. Aproč Minkultury i «Biełavija» sponsarami mierapryjemstva vystupili brytanskija kampanii, što ciesna supracoŭničajuć z uładami Biełarusi. Siarod ich: High Life London Ltd, Fintec (UK) Ltd (bujny dystrybjutar kalijnych uhnajeńniaŭ u krainy Paŭdniova-Uschodniaj Azii) i Saviet dziełavoha supracoŭnictva «Biełaruś-ES» (utvorany Biełaruskaj kalijnaj kampanijaj, kampanijami «Santa-Impeks-Brest», zhadanaj Fintec i asnoŭnym dyleram Biełaruskaha mietałurhičnaha zavoda Stemcor).

Pijar dla «ŭnutranaha karystańnia»

Charakterna, što impreza, prezientavanaja jak «najiaskraviejšaja kulturnaja i dabračynnaja padzieja hoda», prymierkavanaja da 20-hodździabiełaruska-brytanskich dypłamatyčnych stasunkaŭ, najbolš intensiŭna rekłamavałasia aficyjnymi ŚMI ŭ Biełarusi. U Brytanii jaje anansavała chiba što ruskamoŭnaja hazieta «Anhlija». Zaprašeńni na mierapryjemstva raspaŭsiudžvała ambasada Biełarusi i trapić tudy, jak padajecca, mahli ŭsie achvočyja.

Śpiektakl adbyŭsia na scenie łondanskaha teatra «Błumsbery» (Bloomsbury Theatre).

Heta teatralnaja zała na paŭtysiačy miescaŭ uvachodzić u strukturu Univiersiteckaha kaledža Łondana i nie naležyć da liku topavych u brytanskaj stalicy.

U «biełaruski viečar» pierad uvachodam u teatr hledačoŭ sustrakaŭ pikiet Mižnarodnaha kamiteta za svabodu artystaŭ z ulotkami «Sardečna zaprašajem u Biełaruś, dzie naviedvańnie teatru moža być złačynstvam».

Adčuvałasia niabačnaja prysutnaść Svabodnaha teatra i asacyjavanaj ź im hramadzianskaj kampanii «Free Belarus Now».
Raniej art-dyrektar Svabodnaha teatra Mikałaj Chalezin nazvaŭ vizit dziaržaŭnaha biełaruskaha teatra prapahandysckaj akcyjaj, adznačyŭšy, što režym Łukašenki prymušaje kupałaŭcaŭ «udzielničać u ahitacyjnych hulniach».

Darečy, administracyja «Błumsbery» paśpiašałasia admiežavacca ad supracy z «biełaruskim režymam», paviedamiŭšy, što pradstaviła pamiaškańnie ŭ arendu dla «dabračynnaha vystupu biełaruskamu teatru imia Janki Kupały z metaj prasoŭvańnia kulturnaj spadčyny Biełarusi pa prośbie biełaruskaj ambasady».

Biez palityki

Zała na bolš čym 500 miescaŭ była poŭnaja biełarusaŭ roznych maściaŭ i zamiežnikaŭ.

Ambasadar Michnievič pryvitaŭ publiku pa-biełarusku i pa-anhielsku. U anhłamoŭnaj pramovie jon raspavioŭ, što jašče z času ŭručeńnia karalevie Jelizaviecie II davierčych hramat maryŭ paznajomić brytanskaje hramadstva ź biełaruskaj kulturnaj spadčynaj.

Varta adznačyć, što arhanizatary zrabili ŭsio mahčymaje, kab mierapryjemstva mieła apalityčny charaktar. Imia Łukašenki prahučała sa sceny tolki dvojčy
— padčas uručeńnia ŭ antrakcie ordena Francyska Skaryny kiraŭnicy brytanskaj humanitarnaj arhanizacyi «Siabry Biełaruskaha Dziciačaha chośpisa» Derył Chardman.
Zatoje padčas interaktyŭnaj častki dziei z zały niekalki razoŭ danosilisia vyhuki «palitviaźni», «apazicyja», a naprykancy pradstaŭleńnia i «Žyvie Biełaruś!».

Arhanizatary padrychtavali dla ŭsich naviednikaŭ śpiektakla hustoŭnyja dvuchmoŭnyja prahramki. Kožny achvočy moh atrymać i aŭdyjonavušnik, u jakim hučaŭ paralelny pierakład dziei ź biełaruskaj na anhielskuju. Adnak sastarełaja aparatura ŭniviersiteckaha teatru razam z admysłovym tempam śpiektakla spryčynilisia da taho, što zamiežniki słaba razumieli sens dyjałohaŭ na scenie. Ahułam reakcyja zały na scenu była adekvatnaj, ale, padałosia, — bolš pryjazna-udziačnaj, čym zachoplenaj.

«Poŭny siur»

Ci ŭdałosia kupałaŭcam danieści kulturnaje bahaćcie Biełarusi da šmatnacyjanalnaj łondanskaj publiki?

«U „Błumsbery“ ja pabačyŭ poŭny siurrealizm, — raspavioŭ „Tut i ciapier“ pa skančeńni śpiektakla kulturołah Siarhiej Stasievič. — Maniekieny ŭ biełaruskich strojach u faje, mabyć, musili reprezientavać Biełaruś sialanskuju. Ambasadar ŭručaŭ orden Skaryny pamiž dziejami i ŭ dadatak kazaŭ pra słaŭny Niaśviž ź jahonymi Radziviłami i biassłaŭnaj padrobkaj pad ichni pałac, jakuju niadaŭna zbudavali naščadki ichnich chałopaŭ.

Na łondanskaj scenie vystupaŭ panski pryhonny teatr ź Biełarusi z adpaviednym repiertuaram — dbajna pierakładzienaj z palščyzny pani Uršuli Radziviłavaj i vydadzienaj za biełaruskuju aŭtentyku fryvolnaj opieraj-baletam 18 st.
Byŭ jašče uspamin pra 9 maja…»

Pa słovach Stasieviča, usio heta nie vybudoŭvałasia ŭ łahičnuju suviaź i nie mahło reprezientavać Biełaruś i našu kulturu zamiežnikam. «Pastanoŭka akcentuje ŭvahu na tym, što Biełaruś niekali naležała da ahulnajeŭrapiejskaha kulturnaha kantekstu. Tolki ciapier, na žal, nie naležyć, a voś tak sabie pchniecca niby čorny byk z kryvavymi vačyma, u nietrach jakoha siadzić bažok sa sprytam i fantazijaj Jupitera (piersanaž častki śpiektakla „Vykradańnie Jeŭropy“ — TiC)», — adznačyŭ kulturołah.

Jakoj by ni była matyvacyja ŭładaŭ, ideja pryvieźci ŭ Łondan Kupałaŭski teatr była vielmi ŭdałaj.
Adnak kab reprezientavać kulturu małaviadomaj jeŭrapiejcam krainy ź imidžam «apošniaj dyktatury Jeŭropy», treba metanakiravana pracavać hadami. Pakul ža pradstaŭniki pasolstva suvierennaj Biełarusi ŭparta praciahvajuć vymaŭlać aznačeńnie Belarusian («biełarusian» — «biełaruski») na stary saviecki kapył — «biełarašn».

Teatralnyja dni Biełarusi ŭ Łondanie praciahnucca 17–18 traŭnia.

Biełaruski svabodny teatr dvojčy pradstavić na padmostkach «Hłobusa» «Karala Lir» pa-biełarusku.

Kamientary20

Ciapier čytajuć

Toj samy biełarus, jaki ŭ Polščy pryjšoŭ z pašpartam Novaj Biełarusi mianiać VNŽ, raskazaŭ novyja padrabiaznaści svajoj historyi38

Toj samy biełarus, jaki ŭ Polščy pryjšoŭ z pašpartam Novaj Biełarusi mianiać VNŽ, raskazaŭ novyja padrabiaznaści svajoj historyi

Usie naviny →
Usie naviny

Hurt «Drazdy» zadumaŭ tur pa Jeŭropie5

Jeŭrakamisija paprasiła Ukrainu chutčej adramantavać naftapravod «Družba»9

Pałac Tyškievičaŭ u Vałožynie stanie muziejem3

U Hiermanii zatrymali padazravanaha ŭ zabojstvie ŭkrainskaha palityka2

«Dzieści ludzi chulihaniać». Pašpartny centr adreahavaŭ na spravu pra prablemy ŭ čałavieka praz pašpart Novaj Biełarusi9

Na Brestčynie ŭžo pačalisia viasnovyja pavodki VIDEA

U Biełarusi startavali prodažy novaj madeli Lada. Što pa cenach i kolki kaštuje jaje jeŭrapiejski anałah?5

Kamandzir «Azova» Prakapienka staŭ hienierałam2

U Vienhryi apazicyjnaja Orbanu partyja rekordna pavialičyła adryŭ pierad vybarami13

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Toj samy biełarus, jaki ŭ Polščy pryjšoŭ z pašpartam Novaj Biełarusi mianiać VNŽ, raskazaŭ novyja padrabiaznaści svajoj historyi38

Toj samy biełarus, jaki ŭ Polščy pryjšoŭ z pašpartam Novaj Biełarusi mianiać VNŽ, raskazaŭ novyja padrabiaznaści svajoj historyi

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić